Što je astma?

 Astma je kronično upalno stanje povezano sa sužavanjem dišnih putova i stezanjem mišića oko dišnih puteva. To može dovesti do otežanog disanja ili gušenja, stezanja u prsima i kašlja.  Svi napadi astme i simptomi uzrokovani su “okidačima”. Kod alergijske astme „okidači“ su alergeni iz okoliša, čestice peludi stabala, trava i korova, te perut kućnih ljubimaca, grinja i žohara. Kod intrinzične astme „okidači“ su stres, hladan zrak, zagađenje mikro i makrookoliša, te klimatske promjene.  

Simptomi se najčešće javljaju povremeno, a mogu se pojačavati pri naporu, prehladi, izloženosti alergenima, dimu, hladnoći ili nakon smijeha. Tipični simptomi su:

• zaduha (osjećaj da ne možete udahnuti do kraja)
• piskanje (sviranje) u prsima
• suhi, nadražajni kašalj (češće noću ili rano ujutro)
• stezanje u prsima

Što uzrokuje astmu?

Astma nastaje kao posljedica kombinacije naslijeđa i djelovanja čimbenika okoliša. U podlozi je kronična upala sluznice bronha. Kod dijela bolesnika upala je “eozinofilna” (češće alergijska), a kod drugih prevladavaju drugi upalni mehanizmi.

Kako se bolest dijagnosticira?

Ukoliko imate neke od navedenih simptoma astme obratite se svom liječniku obiteljske medicine koji će Vas uputiti na daljnje pretrage:

• Razgovor i klinički pregled: liječnik će Vas pitati o učestalosti simptoma, okidačima, noćnim simptomima, obiteljskoj alergiji/astmi, te će učiniti klinički pregled
• Spirometrija je neinvazivna pretraga kojom se mjeri protok zraka u dišnim putevima tj. procjenjuje se funkcija pluća. Bronhodilatacijskim testom određuje se reverzibilnost postojećeg suženja. Za astmu je karakterističan pozitivan nalaz bronhodilatacijskog testa salbutamolom
• FeNO test: povišen upućuje na “eozinofilnu” upalu i dobar odgovor na inhalacijske kortikosteroide
• Peak-flow dnevnik (PEF): kućno mjerenje varijabilnosti protoka (korisno kod promjenjivih simptoma)
• Alergološko testiranje: kožni testovi ili specifični IgE na uobičajene alergene.
• Provokacijski test (metakolin/manitol): ako je spirometrija uredna, a sumnja na astmu i dalje postoji
• RTG/HRCT prsnog koša, laboratorij i druga obrada rade se u početku i/ili kad treba isključiti druge bolesti

Kako se liječi astma?

Astma je kronične bolest koja se ne može u potpunosti izliječiti ali se pravilnim liječenjem može uspješno kontrolirati. Ciljevi liječenja su:

• otkloniti ili umanjiti simptome, omogućiti normalnu tjelesnu aktivnost i san
• spriječiti nastanak pogoršanja i potrebe za učestalim uzimanjem kratkodjelujućih bronhodilatatora (najčešće salbutamola)
• primjeniti najniže učinkovite doze lijekova uz minimalne nuspojave

Liječenje astme uključuje:

Lijekovi za kontrolu upale (svakodnevno):

• Inhalacijski kortikosteroidi (ICS) — temelj liječenja
• Kombinacije ICS + LABA (dugodjelujući bronhodilatator) kada treba bolja kontrola
• Po procjeni: LTRA (montelukast), tiotropij, a kod teške astme biološki lijekovi

Lijekovi za brzo olakšanje simptoma:

• kratkodjelujući bronhodilatator (najčešće salbutamol) po potrebi, a u novijim preporukama koristi se niskodozni ICS/formoterol i kao lijek po potrebi

Ukoliko trebate učestalo kratkodjelujući bronhoditator to je znak da astma nije dobro kontrolirana i da se trebate javiti liječniku.

Astma koja ostaje slabo kontrolirana unatoč pravilnoj i redovitoj terapiji (teška astma) liječi se “biološkom” terapijom. Biološki lijekovi su ciljane injekcije koje smiruju određeni dio upale u astmi (npr. anti-IgE, anti-IL-5/IL-5R, anti-IL-4Rα, anti-TSLP) i daju se obično svakih 2-8 tjedana.

Važno: Terapija se ne prekida samoinicijativno. Kad ste stabilni, liječnik može predložiti postupno smanjenje doze. Važno je naučiti ispravnu tehniku korištenja inhalera (uređaj u kojem je lijek), a koju će Vam pokazati ili provjeriti medicinsko osoblje na kontroli. Nakon uzimanja inhalacijskih kortikosteroida potrebno je svaki put isprati usnu šupljinu s mlakom vodom kako bi se smanjila mogućnost nuspojava.

Kako možete poboljšati svoje stanje?

Važan korak u liječenju astme je izbjegavanje provocirajućih čimbenika kao što su dim (i e-cigarete), aeroalergeni koliko je moguće, jako hladan zrak, jaki mirisi/kemikalije, vlaga. Preporučuje se redovito cijepljenje protiv sezonske gripe i pneumokoka, svakodnevna tjelovježba i šetnja, smanjenje tjelesne težine u slučaju pretilosti, miran san i izbjegavanje stresa.

Samo dobro educirani bolesnik može ozbiljno shvatiti svoju bolest, prihvatiti ju kao „životnog suputnika“ i unatoč suočavanju s kroničnom, neizlječivom bolešću imati dobru kvalitetu života.