Pacijenti - Dobro je znati
Kako živjeti s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti
Oboljeli od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) mogu živjeti punim životom.
Što je KOPB?
KOPB je stanje koje obuhvaća kronični opstruktivni bronhitis i emfizem pluća.
Kronični opstruktivni bronhitis (upaljeni i suženi dišni putovi) sprječava protok
zraka u izdahu. Potreban je potreban dodatni napor disanja što može uzrokovati osjećaj
zaduhe. Emfizem (oštećenje građe pluća) javlja se u djelu pluća u kojem se odvija
izmjena plinova –mjehurićima koji se nazivaju alveole. Stijenke alveola gube elastičnost
što otežava izlazak zraka u izdahu.
Simptomi kao što je zaduha i kašalj postupno se pogoršavaju i mogu znatno utjecati na kvalitetu života. Ipak, postoje nčini na koje možete postići da se osjećate bolje Kljudi, a taj broj je u trajnom porastu. Ta činjenica ima snažan utjeca na sustave zdravstvenog osiguranja, bolesnika i društvo u cjelini. U Velikoj Britaniji broj posjeta liječnicima opće medicine radi KOPB-a dvostruko je veći od odlazaka liječniku radi angine.
Što uzrokuje KOPB?
U Europi KOPB nastaje mahom kao posljedica pušenja. Udisavanje dima izaziva upalu dišnih puteva i uzrokuje kašalj. Pušite li, prvi korak koji bi trebali učiniti kako bi spriječili nastanak ili pogoršanje bolesti je prekinuti s tom navikom. Ne nastaje KOPB kod svih pušača, a neki bolesnici KOPB-om nikada nisu pušili. I drugi čimbenici poput zagađenog zraka na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, dugo- trajna profesionalna izloženost nekim plinovi- ma. Važan čimbenik može biti i nasljeđe.
Kako mogu poboljšati svoje stanje?
-
Prekinite s navikom pušenja
Nikada nije prekasno prestati pušiti! Već nakon nekoliko dana dolazi do poboljšanja. Stanja Vašeg dišnog sustava. Jednom kada prestanete pušiti, Vaša pluća s godinama stare jednako kao i pluća nepušača.
-
Tjelesna aktivnost i disanje
Dok vježbate ili se bavite dnevnim aktivnostima možete osjećati zaduhu. To nije opasno i zaduha prolazi ubrzo nakon prestanka aktivnosti. Osjećaj zaduhe vrlo je neugodan i ponekad zastrašujući, no bilo bi pogrešno zbog toga smanjiti tjelesnu aktivnost: tako će se dodatno smanjiti sposobnost podnošenja napora a zaduhu ćete osjećati kod sve manjih napora.
Pokušajte vježbati koliko češće možete kako bi poboljšali opću tjelesnu kondiciju i raspoloženje; vježbajte hod uz stepenice. Stanite kada osjetite potrebu za odmorom i zaduha će ubrzo nestati. pomoći tehnika disanja kroz stisnute usnice. Drugi način lakog vježbanja je 30 minutni hod svakoga dana. Prije planiranog napora savjetujemo Vam da uzmete propisani lijek, što će pomoći i boljem podnošenju aktivnost i smanjenju osjećaja zaduhe.
Ukoliko osjetite naglo pogoršanje koje ne prolazi u mirovanju, morate posjetiti liječnika. Ako osjećaj zaduhe postane Vašom svakodnevnicom, trebali bi provesti program rehabilitacije sukladno uputama Vašeg liječnika. Tako ćete moći podnijeti više napora uz manji osjećaj zaduhe, poboljšati raspoloženje i kvalitetu života.
-
Dijeta
Zdrava prehrana treba biti dio Vaše svakodnevnice. Jedite dovoljno voća i povrća. Dok se osjećate dobro, jedite 3-4 obroka dnevno izbjegavajući teže probavljivu hranu (začinjenu, sirov luk ili sladoled).
U fazi pogoršanja savjetujemo više manjih(5-6) svježe pripremljenih obroka bogatih ugljikohidratima i bjelančevinama kao što su tijesto, piletina i riba.
Prekomjerna tjelesna težina izazvati će Vam još veći osjećaj zaduhe. Ukoliko pak imate manju težinu nego što bi trebali obzirom na visinu, možda bi trebali provoditi posebnu dijetu. Možete popiti piće uz jelo u umjerenoj količini.
-
Što da učinim kada se moje stanje pogorša?
Značajno pogoršanje Vašeg stanja zovemo egzacerbacijom. Tada osjećate više tegoba nego inaće, što može biti vrlo izraženo i teško podnošljivo. Egzacerbacije često nastupaju nakon obične prehlade ili za lošeg vremena. Takvo pogoršanje može trajati različito dugo, obično od7-21 dana, a ako traje duže ili je praćeno izrazitom zaduhom i značajnim ograničenjem u svakodnevnim aktivnostima, zahtijevati će dodatno liječenje.
Do sada nikada nisam obavio pregled pluća ili spirometriju
Ukoliko sumnjate da Vaša pluća nisu zdrava ili imate teškoće s disanjem ili dugotrajnim kašljem – obratite se Vašem liječniku opće medicine koji će Vas uputiti na pregled i odgovarajuće pretrage.
